| Sažetak (hrvatski) | Snažni zamah katoličke obnove crkvenih prostora privukao je u Tirol u 17. i početkom 18. stoljeća brojne umjetnike i ojačao domaće radionice. Novi naraštaj, stasao u razdoblju kasnoga baroka, odlazi iz Tirola u druge habsburške zemlje, a s njim pristižu umjetničke ideje i ikonografska rješenja. Nose ih i naručitelji likovnih djela školovani u Innsbrucku. Tirolske utjecaje u hrvatskoj baštini moguće je razabrati prema tri traga: prvo, na temelju dolaska umjetnikā u Hrvatsku, poput najpoznatijega Tirolca Ivana Krstitelja Rang[g]era (Götzens, 1700. – Lepoglava, 1753.) iz sjevernoga Tirola i usporedbom njegove uloge s onom Tirolca Johanna Cyriaka Hackhofera (Wilten, 1675. – Vorau, 1731.) na zidno slikarstvo u Štajerskoj. Drugi trag slijedi naslijeđe tirolskih kipara Andreasa Thamascha (Paznauntal, 1639. – Stams, 1697.) i Johanna Paula Tschiderera (Pians, 1682.–1720.) te utjecaj njihovih stilskih rješenja u djelima nastalima na području Zagrebačke biskupije u 18. stoljeću, kao i širenje quadrature koju je Andrea Pozzo (Trento, 1642. – Beč, 1709.) iz južnoga Tirola svojim popularnim traktatom ponudio globalno, od Kine do Britanije, pa i ovdje. Naposljetku, o trećem tragu svjedoče ikonografske poveznice Zagrebačke biskupije s Tirolom u 18. stoljeću, posebice likovna djela na kojima su prikazane sv. Notburga i sv. Kümmernissa. |
