Title (croatian) | Palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti : Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, Zagreb : povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica |
Author | Katarina Horvat-Levaj |
Author | Irena Kraševac |
Other responsibility | Ivana Haničar Buljan (Contributor) |
Other responsibility | Paolo Morfadin (Other) |
Other responsibility | Vladimir Marković (Reviewer) |
Other responsibility | Andrej Žmegač (Reviewer) |
Author's institution | INSTITUTE OF ART HISTORY |
Scientific / art field, discipline and subdiscipline | HUMANISTIC SCIENCES History of Art Conservation of the Artistic Heritage |
Abstract (croatian) | U konzervatorskom elaboratu br. 1 obrađena je palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Trgu Nikole Šubića Zrinskog 11 (k. č. 2493 k. o. Centar), sjedište Akademije i Strossmayerove galerije. Njezinom gradnjom (1877.–1884.) autor Friedrich von Schmidt, koji je osmislio projekt nakon odluke da se palača umjesto na Gornjem gradu smjesti u središte Donjega grada, i suradnik Herman Bollé, koji se u taj projekt znatnije uključio nakon što je potres 1880. oštetio započetu palaču, uveli su u zagrebački historicistički ambijent važne inovacije iz same prijestolnice u Beču. S jedne strane, palača se ističe urbanističkim položajem na spoju dvaju ključnih perivojnih trgova Lenucijeve (zelene) potkove, a s druge strane, odlikuje se iznimnom arhitektonskom kvalitetom. Četverokrilno neorenesansno zdanje, naime, obilježeno je ponajprije skladnim pročeljima obloženima opekom te raskošnim vestibulom, stubištem i atrijem. Zadržavši primarnu namjenu, palača je sačuvala i svoja izvorna arhitektonska obilježja, čiju kvalitetu nadopunjuje bogati pokretni inventar – umjetnička djela, namještaj, oprema. Neki recentniji zahvati, poput promjene vestibula i donjeg dijela stubišta (1948.), nisu umanjili arhitektonsku kvalitetu, nego su ju, naprotiv, povećali. No jedan ključni oblikovni element povijesnog identiteta palače tijekom vremena u cijelosti je nestao. Riječ je o neorenesansnom osliku u reprezentativnim dijelovima palače – u ulaznom prostoru, stubištu, atriju i sjedničkim dvoranama – koji je prema Bolléovim nacrtima izveo slikar Johannes Clausen. Cjelovita obnova palače poslije oštećenja u potresu prigoda je da se nakon dovršenja restauratorskih istraživanja pristupi restauraciji nestalog oslika. Uz to, zahtjevan projekt također predmnijeva uređenje i novi postav Strossmayerove galerije. |
Keywords (croatian) | |
Language | croatian |
Publication type | Authored book-Scientific book-Other |
Publication status | Published |
Peer review | Peer review - domestic |
Publication version | Published version |
Edition | 1. |
Series title | Konzervatorski elaborat za pet zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti stradalih u potresu 22. ožujka 2020. |
Volume | 1 |
Pages | 57 |
ISBN | 978-953-7875-80-0 (978-953-7875-81-7) |
ISBN | 978-953-347-396-3 (978-953-347-397-0) |
DOI | https://doi.org/10.31664/9789537875817 |
URN:NBN | urn:nbn:hr:254:103500 |
Online first | 2021-05-20 |
Document URL | https://www.ipu.hr/article/hr/1055/palaca-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti |
Type of resource | Text |
Publisher | Institut za povijest umjetnosti |
Publisher | Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti |
Publishing place | Zagreb |
Access conditions | Open access |
Created on | 2021-05-20 12:39:26 |