Repozitorij Instituta za povijest umjetnosti
| Naslov (hrvatski) | Palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti : Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, Zagreb : povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica |
| Autor | Katarina Horvat-Levaj |
| Autor | Irena Kraševac |
| Ostale odgovornosti | Ivana Haničar Buljan (Suradnik) |
| Ostale odgovornosti | Paolo Morfadin (Drugo) |
| Ostale odgovornosti | Vladimir Marković (Recenzent) |
| Ostale odgovornosti | Andrej Žmegač (Recenzent) |
| Autorova ustanova | Institut za povijest umjetnosti |
| Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana | HUMANISTIČKE ZNANOSTI Povijest umjetnosti Zaštita umjetničke baštine |
| Sažetak (hrvatski) | U konzervatorskom elaboratu br. 1 obrađena je palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Trgu Nikole Šubića Zrinskog 11 (k. č. 2493 k. o. Centar), sjedište Akademije i Strossmayerove galerije. Njezinom gradnjom (1877.–1884.) autor Friedrich von Schmidt, koji je osmislio projekt nakon odluke da se palača umjesto na Gornjem gradu smjesti u središte Donjega grada, i suradnik Herman Bollé, koji se u taj projekt znatnije uključio nakon što je potres 1880. oštetio započetu palaču, uveli su u zagrebački historicistički ambijent važne inovacije iz same prijestolnice u Beču. S jedne strane, palača se ističe urbanističkim položajem na spoju dvaju ključnih perivojnih trgova Lenucijeve (zelene) potkove, a s druge strane, odlikuje se iznimnom arhitektonskom kvalitetom. Četverokrilno neorenesansno zdanje, naime, obilježeno je ponajprije skladnim pročeljima obloženima opekom te raskošnim vestibulom, stubištem i atrijem. Zadržavši primarnu namjenu, palača je sačuvala i svoja izvorna arhitektonska obilježja, čiju kvalitetu nadopunjuje bogati pokretni inventar – umjetnička djela, namještaj, oprema. Neki recentniji zahvati, poput promjene vestibula i donjeg dijela stubišta (1948.), nisu umanjili arhitektonsku kvalitetu, nego su ju, naprotiv, povećali. No jedan ključni oblikovni element povijesnog identiteta palače tijekom vremena u cijelosti je nestao. Riječ je o neorenesansnom osliku u reprezentativnim dijelovima palače – u ulaznom prostoru, stubištu, atriju i sjedničkim dvoranama – koji je prema Bolléovim nacrtima izveo slikar Johannes Clausen. Cjelovita obnova palače poslije oštećenja u potresu prigoda je da se nakon dovršenja restauratorskih istraživanja pristupi restauraciji nestalog oslika. Uz to, zahtjevan projekt također predmnijeva uređenje i novi postav Strossmayerove galerije. |
| Ključne riječi (hrvatski) | |
| Jezik | hrvatski |
| Vrsta publikacije | Autorska knjiga-Znanstvena knjiga-Ostalo |
| Status objave | Objavljen |
| Vrsta recenzije | Recenziran - domaća recenzija |
| Verzija publikacije | Objavljena verzija rada (izdavačev PDF) |
| Izdanje | 1. |
| Naslov serije | Konzervatorski elaborat za pet zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti stradalih u potresu 22. ožujka 2020. |
| Volumen | 1 |
| Broj stranica | 57 |
| ISBN | 978-953-7875-80-0 (978-953-7875-81-7) |
| ISBN | 978-953-347-396-3 (978-953-347-397-0) |
| DOI | https://doi.org/10.31664/9789537875817 |
| URN:NBN | urn:nbn:hr:254:103500 |
| Datum objave elektroničkog izdanja | 2021-05-20 |
| URL dokumenta | https://www.ipu.hr/article/hr/1055/palaca-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti |
| Vrsta resursa | Tekst |
| Izdavač | Institut za povijest umjetnosti |
| Izdavač | Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti |
| Mjesto izdavanja | Zagreb |
| Prava pristupa | Otvoreni pristup |
| Datum i vrijeme pohrane | 2021-05-20 12:39:26 |
