Impresionistički utjecaji u hrvatskom slikarstvu neadekvatno su ili tek parcijalno detektirani, većinom kao dijelovi monografija ili kataloga izložaba naših slikara na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Hrvatska povijest umjetnosti nije, uz tek opće naznake, istraživala impresionističke motive već je opisivala načine kako je naša periferna sredina prihvatila neke vidove impresionističke tehnike. Jedan od važnijih motiva impresionista je prikaz pariškog urbanog pejzaža s povišenog gledišta, kako bi se što adekvatnije izrazile novine “haussmanniziranog” grada (od Moneta i Renoira, do u tom smislu najradikalnijeg Caillebottea ili relativno kasnog Pissarroa pred kraj stoljeća). Razlika od prijašnjih sličnih prikaza, primjerice poznatih Canalettovih veduta Venecije, je u tome da se impresionisti ne vežu previše za pojedinačni život građana, nego su im važna mjesta komunikacije, dakle trgovi i ulice, te masa gradske populacije. U zagrebačko slikarstvo taj impresionistički motiv, a dakako tek iza posljednjeg desetljeća 19. stoljeća kada se najviše urbanizira Donji grad, najprije uvodi Oton Iveković kada 1900. slika Zagreb u snijegu, gdje posebno naglašava dijagonalu Deželićevog prilaza kao važnu komunikaciju prema Južnom (danas Zapadnom) željezničkom kolodvoru, a izbjegavši pritom prikaz reprezentativnih zgrada na tadašnjem Sveučilišnom trgu, koje je s povišenoga istočnog gledišta mogao zahvatiti. Iste godine, Oskar Artur Alexander slika “Pogled s balkona” (djelo nastaje u Parizu) pod utjecajem Caillebottea i Renoira. Godine 1911. Menci Klement Crnčić s povišenog gledišta na istočnoj strani središnjeg trga slika gradsku vrevu Jelačićevog trga, sa svjetlosnim naglaskom dijagonale početka Ilice u dubini slike, a zatim s balkona Akademijine palače nastaje 1913. i “Zrinjevac”, impresionistički kadriran isječak zagrebačkog gradskog života, od djece u igri do starca sa štapom. I konačno, s vidnim zakašnjenjem, 1935. Zdenka Ostović Pexidr Srića slika svoju najpoznatiju sliku “Haulikova ulica (Zagreb u snijegu)”, impresionističkog, “modernog” pogleda, iz stana u Preradovićevoj 39.